Objavljeno: 11.9.2023.
Članak uredila i objavila: Andrea Božić
Prekrivač mulja smanjuje koncentraciju onečišćujućih tvari u otpadnoj vodi. Kako djeluje prekrivač mulja? Koji su neki od čimbenika koji utječu na učinkovitost prekrivača mulja u operacijama otpadnih voda? O tim se pitanjima raspravlja u ovom članku. Također su prikazani primjeri nekih postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda koja koriste sloj mulja u svojim postupcima pročišćavanja otpadnih voda.
Prekrivač mulja je mulj na dnu spremnika u sustavu za pročišćavanje otpadnih voda. Mulj može biti aktivni, ali i anaerobni mulj.
Taj sloj mulja igra sastavnu ulogu u procesima pročišćavanja otpadnih voda, jer uklanja anorganske tvari i zagađivače iz vode. Obično se koriste u postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda u Sjedinjenim Američkim Državama.
Mulj je kruti, polukruti ili tekući otpad nastao iz gradskog, komercijalnog ili industrijskog postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda. Ovisno o njegovom kemijskom sastavu i načinu na koji se mulj reciklira, može se ili ne mora smatrati krutim otpadom u zakonskoj definiciji. Kada se mulj taloži u spremniku za pročišćavanje otpadnih voda, naziva se prekrivač mulja.
Razina prekrivača mulja i njegovo iskorištavanje
Kada prekrivač dosegne određenu razinu, ispumpava se kako bi se spriječilo kršenje propisa i problemi u procesu pročišćavanja otpadnih voda.
Naprotiv, ako nema puno mulja ili postoji tanak sloj, onda krute tvari mogu ostati suspendirane i neobrađene u spremnicima za obradu. Postoje senzori za praćenje razine sloja mulja i kada je potrebno, mogu prilagoditi kemijske parametre za optimalnu razinu formiranja sloja mulja kako bi se osigurala pravilna obrada onečišćujućih tvari u otpadnoj vodi.
Prekrivač mulja u osnovi sadrži mikroorganizme i putem procesa biorazgradnje ti mikroorganizmi uklanjaju različite onečišćivače iz otpadne vode. Prekrivač mulja je medij za koji se mikroorganizmi lijepe. Oni također koriste ovo okruženje za rast u većem broju, a koriste zagađivače u otpadnim vodama oko sebe kao hranu. One razgrađuju zagađivače u manje, neotrovne kemikalije, a taj proces razgradnje također rezultira stvaranjem plinova. Plinovi se uklanjaju iz spremnika. Ovo je osnovni proces za bilo koji sloj mulja u postrojenju za pročišćavanje otpadnih voda.
Primjeri pročišćavanja otpadnih voda koji uključuju prekrivače mulja
Sustav laguna za otpadne vode grada Marsinga u Idahu
Sustav gazirane lagune izgrađen 1970. godine sadrži 20 hektara ćelija koje osiguravaju pročišćavanje kanalizacije. Prekrivač mulja ima oko 1,28 metara vode iznad sebe. Prosječna dubina mulja povećala se s vremenom, sa 6 metara u 2006. na 13,5 metara u 2021., što bi moglo biti posljedica povećane sedimentacije u utjecajnom dijelu, vjerojatno zbog poplava i drugih čimbenika.
Regionalno postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda okruga Bay City, Michigan
Otpadna voda teče kroz probirne kanale i sustav grubog prosijavanja koji uklanja grube krute tvari iz otpadne vode.
Mješavina krutih tvari i otpadne vode stvara miješane suspendirane krute tvari, koje se talože na dno. Mikrobi koriste zagađivače iz otpadnih voda kao hranu. Otpadne vode se eventualno dezinficiraju prije nego napuste uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.
Postrojenje za pročišćavanje vode Santa Teresa i postrojenje za pročišćavanje vode Penitencia
Aluminijev sulfat se dodaje u otprilike 6 metara dubok spremnik za bistrenje. Ovo je koagulant koji uzrokuje skupljanje čvrstih čestica. Teški grumeni materijal koji tvori prekrivač mulja taloži se na dno. Dok tone, djeluje kao fina mreža koja nakuplja čvrste čestice.
Nakon obrade zagađivača slojem mulja, otpadna voda se podvrgava ozonizaciji nakon čega slijedi filtracija pomoću granuliranog aktivnog ugljena. Zatim se dodaju tragovi amonijaka i klora (kako bi se napravio kloramin koji održava vodu svježom u cijevima), kako bi se dobila sigurna pitka voda.
Sanitarna područja okruga Los Angeles
U primarnoj obradi, krutine koje se talože na dnu skupljaju se zajedno s plutajućim materijalom i šalju u sustav flotacije otopljenog zraka gdje se formira gusti mulj i koristi u anaerobnom digestoru. Bioplin proizveden u anaerobnom digestoru koristi se za proizvodnju električne energije. Voda koja sadrži suspendirane krutine u primarnom tretmanu prolazi kroz daljnju obradu nakon čega slijedi filtracija i dezinfekcija.
Obradila: Andrea Božić
Izvor: www.wwdmag.com
