Kako od komunalnog mulja do građevinskog proizvoda?

‘Od ideje do odlične inovacije’

Građevinski fakultet pod vodstvom doc.dr.sc. Dražena Vouka, dipl.ing.građ. koji projektom RESCUE istražuje mogućnost i opravdanost recikliranja mulja s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u betonskoj industriji. Što to znači? Konkretno, ispituje se ugradnja pepela dobivenog spaljivanjem mulja (koji ostaje u ložištu) u cementni mort i beton. Cilj ovog istraživanja je ispitivanje utjecaja različitih faktora poput temperature spaljivanja mulja, različitih vrijednosti vodo cementnih omjera, ugradnje različitih udjela pepela kao zamjene za cement, dodatka drugih materijala i kemijskih dodataka u svrhu postizanja zadovoljavajućih svojstava cementnog morta i betona  ugrađenim pepelom i njihovog eventualnog poboljšanja, uz smanjeno korištenje prirodnih resursa.

Spaljivanjem, (odnosno termičkom obradom mulja) se u značajnijoj mjeri olakšava daljnje gospodarenje novo nastalim proizvodom (pepelom iz ložišta), prvenstveno kao posljedica značajnog smanjenja mase i volumena konačnog nusprodukta. Spaljivanjem se smanjuje ukupna masa mulja i do 85%. Smanjuje se i ukupni volumen otpadnih tvari, termički se uništavaju toksične organske komponente, minimiziraju se neugodni mirisi i olakšava daljnje gospodarenje, a moguće je i dobivanje energije. Međutim, u sklopu termičke obrade muljeva javlja se nusprodukt (pepeo) koji u konačnici treba zbrinuti na odgovarajući način. Dosadašnja znanstvena istraživanja pokazala  su da se zbog svojih karakteristika i kemijskog sastava nastali pepeo (iz ložišta)može ponovo upotrijebiti u određenim granama gospodarstva s posebnim naglaskom na građevinsku industriju u proizvodnji cementa, betona, opeke, keramike, ugradnji u asfaltne mješavine u cestogradnji itd.

Proces

U slučaju pozitivnih rezultata ovog vrijednog istraživanja doc. Vouka, povećao bi se interes proizvođača građevinskih proizvoda za primjenu tehnologija u kojima se nusprodukti spaljivanja mulja koriste u proizvodnim programima. Na taj bi se način, dugoročno i na održiv način riješio problem konačnog zbrinjavanja dijela muljeva s pročistača otpadnih voda.

Kažimo tek, kako u Hrvatskoj do danas nije usvojena nacionalna strategija konačnog zbrinjavanja muljeva s pročistača, a svakako je glavni cilj proizvesti što manje mulja i što manje ga u bilo kojem obliku odložiti u okoliš.

Pripremila: Astrid W.

Izvor: Portal croenergo

Izvor za slike u galeriji: Portal energetika-net.com